Suāuu oregano fafaga fa'alenatura ma le carvacrol ma le thymol
O le suāuu oregano o se suāuu taua e fe'avea'i samasama-mūmū pe enaena-mūmū e maua mai le la'au o le Oregano o le aiga o Lamiaceae. E iai lona manogi malosi o le thyme. E mafai ona fefiloi ma le suāuu minerale, e le mafai ona solo i le glycerol, ma faigofie ona solo i le ethanol. E mafai ona solo i le tele o suāuu e le mafai ona sosolo i ai le vai ma le propylene glycol.
E tele suʻesuʻega ua faʻamaonia ai e mafai e le suāuu oregano ona suitulaga i vailaʻau faʻamaʻi e afaina ai le soifua maloloina. O se suʻesuʻega i le 2011 na lolomiina i le Journal of Medicinal Foods na suʻesuʻeina ai le malosi o vailaʻau e teteʻe ai siama. suāuu taua oregano faasaga i ituaiga eseese e lima o siama na faaalia ai lena suāuu taua oregano ua faaalia ai ni uiga taua e tetee atu ai i siama eseese e lima. O le malosi aupito maualuga e faasaga i le E. coli ua fautua mai ai o le suauu taua o le oregano e mafai ona faaaogaina e faaleleia ai le soifua maloloina o le manava ma puipuia ai le oona matautia i meaai.
O se suʻesuʻega i le 2013 na lolomiina i le Journal of Food and Agricultural Sciences na faaiʻuina ai “o mea e maua mai le oregano vao ma suāuu taua mai Potukale o ni sui malolosi e sui ai vailaʻau faʻapitoa e faʻaaogaina e le alamanuia.” Oregano O meatotino e teteʻe i le antioxidant ma le antibacterial na faʻaalia ai o le oregano na taofia ai le tuputupu aʻe o siama e 7 na suʻeina, ae leʻi faia e isi mea e maua mai i laʻau.
O se suʻesuʻega e aofia ai isumu na lolomiina i le mekasini Revista Brasileira de Farmacognosia na maua ai foʻi ni taunuuga mataʻina: I le faʻaopoopoga i le tau ma siama e pei o le Listeria ma le E. coli, na latou iloa ai foʻi e mafai e le suāuu taua o le oregano ona fesoasoani Faʻamaoniga o siama faʻamaʻi.
O isi faʻamaoniga o loʻo faʻaalia ai o vailaʻau aoga o le suāuu oregano, e pei o le thymol ma le carvacrol, e mafai ona fesoasoani e tau ma tiga nifo ma tiga taliga e mafua mai i faʻamaʻi pipisi. O se suʻesuʻega i le 2005 na lolomiina i le Journal of Infectious Diseases na faʻaiʻuina ai "o suāuu taua poʻo a latou vaega e tuʻu i totonu o le ala taliga e mafai ona maua ai se togafitiga lelei mo le otitis media faʻafuaseʻi."
I tulaga fa'afoma'i, e mafai ona faia i ni kapisi po'o ni sauniuniga e tu'u i le gutu e togafitia ai fa'ama'i pipisi o le gastrointestinal ma le intestinal, ma e mafai fo'i ona fa'aaogaina mo le togafitia ma le puipuia o le heatstroke, fiva ma le fulū.
1. Fa'aaogaina o se mea manogi mo mea'ai. E fa'aaogaina tele i mea manogi e pei o le supo, supo aano o manu, oloa fuamoa ma sosisi ma isi mea fa'apena.
2. E mafai ona fa'aaogaina o se vaila'au fa'alenatura e puipuia ma fa'amalolo ai fa'ama'i manu'a.
3. I le tausiga o manu:
1) Vailaau fa'alenatura e fa'amamā ai siama —- e mafai ona puipuia ma togafitia ai fa'ama'i pipisi i le gastrointestinal tract o manu, e pei o le Escherichia coli, Salmonella, Pasteurella, Staphylococcus, Streptococcus, coccidioides ma isi fa'ama'i.
2) le mea fa'asao masani —-tete'e i le tuputupu a'e o siama, mea oona e tete'e i le flavase, aafiaga antioxidant, puipuia ai le fa'aleagaina o mea'ai.
3) sili atu nai lo vailaʻau faʻamaʻi —- leai ni toega, leai ni faʻaleagaina, e le gaosia e meaola ninii le teteʻe i ai, ma e le fetaui ma vailaʻau faʻamaʻi.
4) tamaoaiga lelei —- o le faʻaaogaina i se taimi umi e mafai ona faʻaleleia atili ai le fua faatatau o le liua o meaʻai, faʻaleleia atili ai le tuputupu aʻe o manu.
I le pisinisi teuteuga —- e mafai ona faʻaaogaina o ni mea mata o oloa tausiga o le paʻu ma oloa teuteu, faʻamama siama, faʻamama mumū, faʻamatagofieina ai le paʻu.
I le alamanuia o mea'ai —- e fai ma mea manogi ma mea fa'asao e maua fa'alenatura.
4. O le suāuu oregano e iai sona aafiaga fa'atama'ia i siama eseese ma siama i totonu o lafumanu ma moa

















